Grijanje i hidroizolacija

Rast troškova energije jedna je od najvažnijih tema posljednjih mjeseci, a kako se ovaj trend vjerojatno neće promijeniti, vjerojatno će biti vruća tema i u narednim godinama. Jesen i zima najbolje su vrijeme za planiranje radova na toplinskoj izolaciji, što očito pomaže u uštedi energije. No, vrijedi razmisliti i o hidroizolaciji, koja bi se mogla pokazati jednako važnom i značajno pridonijeti smanjenju troškova grijanja.

Hidroizolacija im veliku važnost jer voda provodi toplinu 20 puta bolje od zraka i ima oko 1000 puta veći toplinski kapacitet, što u kratkom vremenu stvara velike toplinske gubitke. Vjerojatno ste to osjetili kada ste na hladan zrak izašli mokre glave.

Slična situacija vrijedi i za kuću, pojava vlage u zidovima olakšava gubitke topline i potiče stvaranje tzv. toplinskih mostova. Kako bismo to izbjegli, izvedba kvalitetne i funkcionalne hidroizolaciju je izuzetno važna.

Hidroizolacija - što je to?

Pod hidroizolacijom se smatra cijeli koncept zaštite pojedinih građevinskih elemenata od utjecaja vlage. Konkretno, temelji kuće su izloženi podzemnim vodama. Upravo je njihova visoka razina zaslužna za pojavu vlage u kućama. To je često slučaj, osobito u blizini rijeka i većih vodenih površina, te u nizinskim područjima, primjerice uz tok rijeke Save.

To se djelomično može spriječiti već u fazi odabira parcele, a potom i mjesta za temeljenje građevine, unaprijed izvođenjem geotehničkih ispitivanja. Znajući za visoku razinu podzemnih voda, možete planirati i pravilnu hidroizolaciju temelja, što će donijeti uštede u budućem korištenju kuće.

Hidroizolacija kod manje zahtjevnih situacija

Naravno, najbolje je kada su temelji zgrade ili kuće iznad razine podzemne vode. Tada možete koristiti takozvanu laganu hidroizolaciju od jednog sloja bitumenske ljepenke ili izolacijske folije, koja će u ovom slučaju ispuniti svoju zadaću.

Što možemo učiniti ako parcela onemogućuje takvo temeljenje zgrade, na primjer kada naša kuća ima podrum?

Ako kuća ima podrum, a postoji visoka razina podzemnih voda ili glinenog tla s lošom propusnošću, treba koristiti tzv. srednju hidroizolaciju. Izrađuje se tako da se na zidove podruma postavljaju dva, ponekad i tri sloja bitumenske ljepenke, folije i bitumenskih premaza. Podove podruma je također potrebno pojačati s dva sloja zavarene bitumenske ljepenke, postavljene okomito jedne na drugu.

Preporučeni dodatak za zaštitu kuće od vlage u ovom slučaju je postavljanje takozvane drenažne izolacije oko kuće.

Drenaža

Prisutnost vode i vlage kod određenih dijelova građevine može predstavljati ozbiljan problem. Ovo osobito vrijedi za: temelje, nadtemeljne zidove, podrumske zidove i zidove podnožja građevine (tzv. sokl). Neželjena prisutnost vode može narušiti statiku kuće. Da bi se navedeno spriječilo, oko kuće se izvodi drenaža.

Drenaža je instalacija kojom se pomoću sustava cijevi i kanala oko građevine odvode podzemne vode i procjedne vode iz tla. Svrha je zaštiti ukopane dijelove građevine od negativnog djelovanja vode. Prodor vlage, osim uzrokovanja neugodnih mirisa i pojave plijesni i gljivica, može značajno skratiti vijek trajanja cijele građevine.

Osnovni element drenažne izolacije su cijevi-odvodi od plastike, na čijim stijenkama se nalaze brojne male rupice. Njihov je zadatak prikupljati vodu koja se nalazi u blizini temelja i odvoditi je dalje od kuće. Mogućnost odvodnje vode ključni je kriterij pri izvođenju ove vrste odvodnje, pa ako to nije moguće, njena provedba nema smisla.

Prilikom gradnje nove kuće, drenažne cijevi se postavljaju uz zidove temelja s odgovarajućim nagibom koji osigurava protok vode. Za postojeće zgrade, cijevi se postavljaju 2-3 metra od zidova.

Drenažni sustav se uobičajeno sastoji od drenažnog kanala (rova), drenažnih cijevi, drenažnih okana, batude (nasipa riječnog šljunka ili kamenog drobljenca) te geotekstila.

Drenažni rov se iskopa s vanjske strane temelja kuće, a dubina ovisi o projektiranoj donjoj koti temelja. Uobičajena širina rova je 80-120cm. Dno iskopa se isplanira na potreban (projektirani) nagib za slobodno otjecanje vode, te se na njemu betonira podloga od betona razreda čvrstoće C12/15. Debljine betona je desetak centimetara s poprečnim padom prema drenažnoj cijevi i utorom za njezinu ugradnju.

Promjer drenažne cijevi ovisi o predviđenoj količini vode, ali najčešće je Ø80-Ø200mm. Odabir drenažne cijevi ponajprije ovisi o površini koja se drenira. Najčešće se koriste gibljive perforirane PVC cijevi koje imaju pravilno postavljene rupe za primitak vode.

Na obode i dno kanala postavlja se geotekstil, te se njime omataju i cijevi. Funkcija geotekstila je sprečavanje ulaska nečistoća i mulja u cijev, što bi posljedično moglo dovesti do njezina začepljenja.

Često se u drenažnim sustavima izvode i reviziona okna čija je zadaća revizija i čišćenje sustava. Okna se izvode na lomovima sustava drenaže, a ovisno o projektnom rješenju mogu se predvidjeti još i preljevna i/ili sabirna drenažna okna. U slučaju većih količina vode koje ne mogu otjecati prirodnim padom predviđa se i prepumpna stanica.

Kod najjednostavnijih rješenja oko kuće se kao završni sloj uz podnožje zida izvodi nasip šljunka (batuda). Granulat se nasipava od gornje površinske kote terena prema drenažnoj cijevi u slojevima odijeljenima geotekstilom radi lakšeg procjeđivanja vode.

Hidroizolacija podruma ispod razine podzemne vode

Ako je podrum stalno ispod razine podzemne vode, potrebno je izvesti hidroizolaciju koja se pojednostavljeno rečeno, sastoji se od izgradnje bazena, samo "obrnuto" - odnosno onog koji će izvana biti okružen vodom i vlagom.

Podrum tada mora biti monolitna konstrukcija od vodonepropusnog, armiranog betona, čiji su vanjski zidovi dodatno zaštićeni bitumenskim ljepenkama ili folijama. U ovom slučaju od ključne je važnosti kvaliteta rada, osiguravajući ispravan spoj i, posljedično, vodonepropusnost cijele konstrukcije.

Zašto je hidroizolacija balkona i terase toliko važna?

Vlagu u vašoj kući osim podzemnih voda može uzrokovati i vlaga s balkona i terasa. Balkon je konstrukcijski kompliciran element kuće, a njegova nepravilna izgradnja može negativno utjecati na energetsku ravnotežu kuće. Masivna balkonska ploča zahtijeva čvrstu čeličnu armaturu koja će duboko prodrijeti u strukturu zida.

U slučaju loše izvedene hidroizolacije balkona, vlaga će prodrijeti u zidove uz rub balkonske ploče, dodatno će čelična armatura olakšati prijenos topline prema van. Balkonska konstrukcija, natopljena vodom nakon padalina, jednostavno će djelovati kao hladnjak.

Vrlo sličan slučaj je i hidroizolacija terase, samo što se u ovom slučaju ne bavimo armaturama koje prodiru u zid zgrade.

Kupaonica - unutarnji izvor vlage u kući

Mjesto na kojem kod kuće najčešće nailazimo na vodu i paru je, naravno, kupaonica zbog svoje namjene. Konkretno, moderna rješenja kao što je tuš s odvodom u podu, zahtijevaju zaštitu od vlage. Kod takvih rješenja hidroizolacija kupaonice sastoji se od stvaranja vrlo plitkog, pravilno izoliranog korita u podu, koji štiti građevinsku konstrukciju od vlage iznutra.

Gdje god ima vlage na zidovima i stropovima unutar kuće, tamo će se stvoriti i gljivice. Gljivice nemaju izravnog utjecaja na potrošnju energije, ali mogu imati značajan utjecaj na naše zdravlje i dobrobit. Riješiti se plijesni nije jednostavno, a sušenje zidova zahtijeva puno energije ili, u težim slučajevima, kada je gljivica prodrla duboko u zidove, i zahtjevne radove na sanaciji.

Kao što smo naveli, pravilna izolacija kuće nisu samo zidovi i krov, nego i temelji koji su pravilno zaštićeni od vlage. Vrijedno je provesti i geotehnička ispitivanja prije početka izgradnje kuće. Ona će omogućiti utvrđivanje dubine podzemne vode na parceli te planiranje i izvođenje hidroizolacije prilagođene uvjetima vašeg imanja. Može nam pomoći da izbjegnemo probleme povezane s vlagom i plijesni u domu, a time ne samo financijske nego i zdravstvene probleme.